Carine, drugi čin: Na udaru Trumpa 60 zemalja odjednom
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa uvela je nove carine od 10% i 12,5% na robu iz 60 trgovinskih partnera, uključujući Evropsku uniju i Kinu, uz obrazloženje da te zemlje ne provode dovoljno strogo zabrane uvoza proizvoda proizvedenih prisilnim radom.
Nove mjere stupile su na snagu u petak ujutro, u trenutku kada je istekao privremeni globalni tarifni režim od 10% koji je Trump ranije uveo. Prema podacima američkog Ureda trgovinskog predstavnika (USTR), zemlje pogođene novim nametima učestvuju u čak 99,4% ukupnog američkog uvoza.
Odluka predstavlja prvi korak Trumpove administracije u obnovi široke carinske politike nakon što je američki Vrhovni sud u februaru odbacio ranije uvedene takozvane “recipročne carine” u rasponu od 10% do 50%, koje su bile zasnovane na zakonu o nacionalnim vanrednim situacijama.
Nove carine sada se temelje na paragrafu 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, pravnom okviru koji je već ranije izdržao sudske izazove i za koji trgovinski stručnjaci smatraju da pruža stabilniju osnovu za dugotrajnije mjere.
Američka administracija tvrdi da mnoge države nisu uspjele spriječiti ulazak proizvoda napravljenih prisilnim radom u svoje izvozne lance. USTR je naveo da je cilj mjera zaštita prava radnika i uklanjanje, kako tvrdi Washington, nepravednih trgovinskih praksi.
“Američka zabrana uvoza proizvoda iz prisilnog rada postoji gotovo cijelo stoljeće i dosljedno se provodi. Vrijeme je da naši trgovinski partneri učine isto”, rekao je američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer.
Ipak, brojne pogođene zemlje odbacuju američke optužbe, tvrdeći da nisu zasnovane na činjenicama i da predstavljaju novi oblik trgovinskog pritiska.
EU i Kina odbacuju optužbe Washingtona
Evropska unija našla se među najvećim ekonomijama pogođenim novim mjerama. Za EU, Japan, Južnu Koreju, Tajvan i Švicarsku određene su stope koje zajedno s postojećim carinama iznose ukupno 10% ili 12,5%.
Evropska komisija saopćila je da novi potez ipak poštuje ranije dogovorene tarifne limite iz trgovinskog sporazuma između Washingtona i Bruxellesa, ali je izrazila zabrinutost zbog same odluke.
Šefica vanjske politike EU Kaja Kallas nazvala je odluku “negativnim iznenađenjem” i odbacila američke tvrdnje o prisilnom radu u evropskim lancima snabdijevanja.
“To se ne može reći za Evropsku uniju. Ako uporedite naše zakone o radu s američkim, imamo plaćene godišnje odmore i veoma dobre radne uslove za zaposlene”, rekla je Kallas za Reuters.
Dodala je da je EU ispunila svoje obaveze iz prethodnog dogovora s Washingtonom i da zbog toga očekuje poštovanje postignutih sporazuma.
Kina, koja je također dobila novu carinsku stopu od 12,5%, odbacila je američku odluku, poručivši da jednostrane carine ne koriste nijednoj strani i da trgovinski ratovi štete globalnoj ekonomiji.
Washington i Peking su ranije dogovorili trgovinsko primirje prema kojem bi američke carine na kinesku robu trebale biti vraćene na nivo od 20%, ali američki zvaničnici tvrde da neće prelaziti taj prag.
Izuzeci za energente, hranu i strateške proizvode
Iako nove carine pokrivaju gotovo cjelokupan američki uvoz, administracija je odobrila niz izuzetaka kako bi ublažila udar na potrošače i industriju.
Među oslobođenim kategorijama nalaze se nafta i plin, đubrivo, određeni prehrambeni proizvodi, avioni i dijelovi za avione, kritični minerali, kao i roba koja je već obuhvaćena drugim sigurnosnim carinama na automobile, čelik, aluminij i bakar.
Iz Washingtona su poručili da je cilj novih tarifa osigurati veću predvidljivost za kompanije koje posluju na međunarodnim tržištima.
“Čuli smo vrlo jasno: ljudi žele znati koju će carinsku stopu plaćati”, rekao je zvaničnik Bijele kuće.
Ipak, reakcije međunarodnih partnera bile su uglavnom negativne. Australija je nove carine nazvala “potpuno neopravdanim”, dok je Brazil najavio mogućnost pokretanja postupaka protiv SAD-a pred Svjetskom trgovinskom organizacijom.
Brazilska vlada ocijenila je da američka odluka nema adekvatnu pravnu osnovu i najavila korištenje mehanizama iz vlastitog zakona o reciprocitetu.
Meksiko je poručio da se stvarni nivo carinskog opterećenja za njegov izvoz neće značajno promijeniti, dok je Kanada najavila nastavak pregovora s Washingtonom.
Finansijska tržišta reagovala su relativno ograničeno, iako su prinosi na obveznice blago porasli zbog povećane zabrinutosti oko inflacije. Investitori su, međutim, veću pažnju usmjerili na geopolitičke rizike povezane s krizama na Bliskom istoku.
Nova Trumpova carinska politika dolazi u trenutku kada administracija razmatra dodatne istrage prema istom zakonskom okviru, uključujući pitanje globalnog viška proizvodnih kapaciteta u kojem su među glavnim metama ponovo Evropska unija, Kina, Indija, Japan i Južna Koreja.
